Spomenik Kolumbu (Colon, po španjolskom imenu Kolumba - Cristóbal Colón) je stup visok oko 60 metara na vrhu kojeg stoji pomorac prsta uperenog prema pučini. Navodno postoji lift kojim se može doći do vrha, ali to sam prekasno saznao i nismo imala prilike uživati u spektakularnom pogledu...
No i bilo je realno malo vremena. No iskreno nisam shvatio baš kako bih se to popeli na toliko uski Colon.
Prošli smo pored njega nakon posjete Pomorskom muzeju jer se nalazi odmah na trgu pored njega.
Više o njemu na https://dnevniksaputovanja.blogspot.hr/2017/08/pomorski-muzej-u-barceloni-maritime.html
O samom Colonu nisam uspio pronaći više podataka (čak nema puno ni u vodiču Turističke zajednice a koji je i više nego opširan, Barcelona Turisme , visitbarcelona.com ).
Ali zato sam o Kolumbovom životu pronašao dovoljno za omanji roman.
Pa da se podsjetimo što nam povijest kazuje o Kolumbu.
Slika i fotografija dakako nema pa će ih ilustracije zamijeniti.
Kolumbo je rođen u Genovi 1451. (točan datum se ne zna).
U mladosti je navodno učio tkalački zanat kod svog oca, ali se kasnije odlučio za život trgovačkog pomorca. Sredinom sedamdesetih godina 16. stoljeća zaplovio je na svom prvom trgovačkom putovanju na otok Khios.
1476. godine plovi u engleskom pomorskom konvoju, a po legendi su flotu napali gusari blizu portugalske obale. Kolumbov brod se potopio, ali je on sam uspio doplivati do obale i spasiti se.
Tako je dospio u Lisabon i tu ostao živjeti. A između ostalog i stoga što je njegov brat u Lisabonu radio kao kartograf.
U Portugalu se i vjenčao 1479. kćerkom guverneta otoka Porto Santo. Kao jedino dijete iz tog braka rodio se Diego Kolumbo 1480.
Da bi se shvatilo Kolumba, potrebno je reći nešto i o vremenu u kojem je živio, jer je upravo takvo vrijeme uvelike odredilo i njegov život.
Svakako treba reći da je 15. stoljeće bilo stoljeće velikih promjena koje su utjecale na europsko društvo, a najveći utjecaj su imali mnogobrojni i sve žešći sukobi kršćana i muslimana.Koji su zapravo ne izravno ali uzročno doveli zapravo do otkrivanja novoga svijeta.
Jedan od tih sukoba je rezultirao padom Carigrada pod vlast Osmanskog carstva što je uzrokovalo prekid trgovine između Europe i istoka.
Još uvijek se moglo posredno trgovati u Aleksandriji i u Egiptu, ali europski vlastodršci su težili direktnim trgovačkim putevima zbog velikog profita koji bi time ostvarili.
Zbog toga se pojavila potreba da se pronađe put do Azije koji bi zaobilazio Carigrad.
Portugalci su bili prvi koji su počeli tražiti taj put, a uskoro su i ostale nacije počele financirati različite ekspedicije s istim ciljem.
Dakle, Kolumbo je rođen i živio u vremenu punom uzbudljivih istraživanja i novih otkrića.
Prilikom svojih putovanja prikupljao je različite informacije, te je na temelju njih i proučavanja postojećih zemljopisnih karti, došao do zaključka da je Zemlja 25 % manja nego što se tada vjerovalo, te da se sastoji uglavnom od čvrstog tla.
Oslanjajući se na te pogrešne pretpostavke, zaključio je kako se do Azije može brže stići plovećina zapad.
Svoju je teoriju 1484. izložio portugalskom kralju Ivanu II moleći ga da novčano podupre njegovo putovanje na zapad preko Atlanskog oceana. Njegov je prijedlog odbacilo Kraljevsko pomorsko povjerenstvo zbog njegovih pogrešnih proračuna.
Kratko poslije tog neuspjeha preselio se u Španjolsku gdje je njegov plan podržalo nekoliko uglednih osoba i to mu je omogućilo prijem kod Kastiljske kraljice Isabelle 1486. godine.
I u Španjolskoj je Kraljevsko pomorsko povjerenstvo odbacilo njegov plan.
Nije se obeshrabrio te je nastavio tragati za financijerima i u travnju 1492. njegova upornost bila je nagrađena.
Kralj Kastilje Ferdinand V i kraljica Isabella složili su se da sponzoriraju ekspediciju.
Ugovor koji su potpisali jamčio je da će Kolumbo postati potkralj svih područja koje otkrije.
Druge nagrade uključivale su nasljednu plemićku titulu i jednu desetinu svih plemenitih metala pronađenih unutar područja pod njegovom jurisdikcijom.
Malo se pripremajući pred put i proučavajući Kolumba pronašao sam i pomalo čudan podatak kako su židovi financirali njegovu ekspediciju koja je rezultirala otkrićem Amerike, a zauzvrat su prvi dobili detaljan izvještaj o putovanju i otkrićima (nikad prije nisam čuo ni pročitao igdje nešto slično pa ne vjerujem previše,no Internet prostranstva su puna raznih informacija koje samo treba znati dobro isfiltrirati).
No ajmo mi natrag na Kolumba koji je tada udovac a dolaskom u Španjolsku i prije kretanja preko oceana, susreće Beatriz Enriquez koja je postala njegova ljubavnica i s kojom je dobio drugog sina, Ferdinanda.
Ekspediciju su činila tri broda. Brod Santa María (bio je jedno vrijeme usidren u barcelonskoj luci na ali ove godine nažalost nije pa ga nismo vidjeli,mada nam je bila namjera), dugačkog 30 m koji je bio pod njegovim zapovjedništvom, te od dvije male karavele, svaka od 15 metara (Pinta i Nina).
Njima su zapovijedali Martín Alonzo Pinzón i njegov brat Vicente Yánez Pinzón.
Flota je isplovila iz luke Palos 3. kolovoza 1492. s posadom od 90 ljudi,mahom zatvorenika i kriminalaca.
Tri dana kasnije jarbol karavele Pinta bio je oštećen u nevremenu i to je natjeralo flotu da se zaustavi na Kanarskim otocima dok jarbol ne bude popravljen.
Tako su 9. rujna tri su broda opet zaplovila prema zapadu.
Kolumbo je ovaj smjer plovidbe držao sve do 7. listopada kada je, na prijedlog Martína Pinzóna, okrenuo na jugozapad.
U međuvremenu je iskusna posada ogovarala stranog zapovjednika, ismijavala ga jer nije uspio pronaći svoj put, što je potrajalo sve dok nisu naišli na prve znakove kopna. 12. listopada, prije zore ugledali su kopno, a u rano jutro ekspedicija se iskrcala na otok Guanahaní u bahamskom arhipelagu.
Prije susreta s gostoljubivim domorocima Kolumbo je proglasio da otok na koji su stupili pripada Španjolskoj te ga je preimenovao u San Salvador (Sveti spasitelj) - danas otok Wotling u sklopu države Salvador.
U nekoliko narednih tjedana Kolumbo se iskrcao na još nekoliko okolnih otoka, uključujući Kubu, koju je nazvao Juana u čast španjolske princeze, te na otok koji je nazvao Espańola (kasnije krivo nazvanu Hispaniola, a danas Dominikanska republika i Haiti).
Bitno je naglasiti da su cijelo to vrijeme Kolumbo kao i posada vjerovali da se nalaze u vodama Azije.
U siječnju 1493. brodovi Pinta i Nina (Santa Maria je u međuvremenu doživjela brodolom) pod Kolumbovim zapovjedništvom zaplovili su prema Španjolskoj.
Nakon što je oluja skrenula brod sa smjera plovidbe ka Azorima i potom ka Lisabonu, Kolumbo je konačno pristao u Palos u ožujku 1493.
Španjolski kralj i kraljica oduševljeno su ga dočekali i potvrdili časti zajamčene ugovorom.
Odmah nakon dolaska Kolumbo je počeo planirati slijedeće putovanje sa 17 brodova i oko 1500 ljudi. Isplovili su iz Španjolske 1493. godine i tijekom tog putovanja otkrio je niz antilskih otoka (Dominica, Guadeloupe, Santa Cruz, Jamajka...).
Kada je pristao u Dominikanskoj republici, utemeljio je grad Isabella (danas napušten) koji je time postao prvo naselje Europljanja u Novome svijetu.
Odlazeći na istraživačko putovanje u ljeto 1494. godine, pristao je na obalu Kube gdje je zaključio da je to dio azijskog kontinenta.
Kada se vratio u Isabellu 29. rujna 1494. naišao je na nelsogu koja se razvila među kolonistima jer se dio njih želio vratiti u Španjolsku. Jedan od najvećih problema s kojima se Kolumbo susretao bili su domoroci koji su u početku bili otvoreno prijateljski ali su kasnije postali izrazito ratoborni zbog brutalnosti Europljana.
U okviru tih sukoba Kolumbo je u ožujku 1495. porazio velik broj domorodaca te zarobljene prevezao u Španjolsku s namjerom da ih proda kao robove.
Kraljica Isabella tome se usprotivila i preživjeli domoroci su vraćeni u Novi svijet.
U listopadu 1495. Kraljevsko istražiteljsko povjerenstvo pristiglo je u Isabellu, zbog učestalih kritika na Kolumbov račun. Do tada je Kolumbo već utemeljio novi grad nazvan Santo Domingo i otplovio prema Španjolskoj imenujući svog brata Bartolomeja zapovjednikom mjesta.
Kasnije će se Kolumbo vratiti u Španjolsku gdje će mu kraljevski par obećati novčanu potporu za novu flotu. No, kako je zanos za neisplativim poduhvatima iščezao prošlo je skoro osam godina dok Kolumbo nije opet zaplovio ka Novom svijetu. Ovaj put s osam brodova.
Na svoje treće putovanje preko Atlantika krenuop je 30. svibnja 1498., a 31. srpnja se iskrcao na Trinidad kojeg je tako prozvao po Svetom Trojstvu. Potom je plovio uz kopno današnje Venezuele uplovivši u zaljev Paria. U svom je dnevniku tada zapisao da je otkrio Novi svijet, dosad nepoznat Europljanima. Ploveći dalje otkrio je još nekoliko otoka, uključujući otok Margarita, a potom je pravac plovidbe usmjerio ka Espańoli.
U Santo Domingo je stigao 31. kolovoza gdje pola kolonije bilo u ratu protiv njegova brata. Kolumbo je smirio pobunjenike i posvetio se pokrštavanju domorodaca.
U međuvremenu, njegovi neprijatelji u Španjolskoj uvjerili su kraljevski par kako je Espańoli potreban novi guverner. U svibnju 1499. Kolumbo je smijenjen s mjesta guvernera, a novi je guverner postao Francisco de Bobadilla koji je u Novi svijet stigao u kolovozu 1500. te je odmah dao uhititi, okovati u lance i poslati za Španjolsku Kolumba i Bartolomeja.
Prije dolaska pred kraljicu htjeli su skinuti lance Kolumbu ali je on ustrajavo na tome da ih nosi dok ih sama kraljica ne ukloni.
Kraljevski se par ispričao braći, nagradio ih ali je odbio vratiti Kolumba u službu.
Ipak Kolumbo se uspio izboriti za kraljevsku potporu za njegovo četvrto putovanje u potrazi za zapadnim putem do Azije. Na raspolaganje su mu stavljene samo četiri poluraspadnute karavele i zabranjeno mu je zaustaviti se u Espańoli. Ekspedicija je isplovila iz luke u Cádizu u svibnju 1502. Nakon 21 dana plovidbe brodovi su očajnički trebali popravak.
Kolumbo se usidrio ispred Santo Dominga, ali mu nije dano dopuštenje da uplovi u luku unatoč orkanu koji se približavao.
Kolumbov brod je u oluji zadobio velika oštećenja te je morao biti popravljan. Nakon potpunog popravka broda zaplovio je ka vodama Hondurasa, i potom plovio duž južne obale Srednje Amerike narednih šest mjeseci u potrazi za prolazom.
U siječnju 1503. pristao je u Panami i tamo utemljio naselje, ali pobuna posade i problemi s domorocima natjerali su ga da napusti naselje.
Ekspedicija, koja se svela na dvije karavele, zaplovila je ka Espańoli, ali su se trošni brodovi potopili u blizini Jamajke 23. lipnja 1503.
Stoga je Kolumbo poslao dio svojih ljudi u Espańolu kako bi potražili pomoć. Pomoć je napokon stigla sa skoro godinu dana zakašnjena.
Prema Španjolskoj je zaplovio 23. lipnja 1504. uplovljavajući u Sanlúcar de Barrameda 7. studenog iste godine. Nakon toga više nikada nije zaplovio.
Umro je u Valladolidu 20. svibnja 1506. godine. Posljednji mjeseci njegova života bili su obilježni bolešću i pokušajima da mu se vrati oduzet ugled i sve njegove privilegije.
Zanimljivost oko Kolumba je svakako i njegovo seljenje tj.njegovih ostataa koji su kasnije premješteni u Sevillu, a potom u Santo Domingo da bi poslije bili prenešeni u Havanu, te 1899. vraćeni u Sevillu.
Postoji mišljenje da kosti koji su premještene iz Santa Dominga nisu njegove već da su one i dan danas tamo.
2004 je objavljena fotografija kutije koja sadrži ostatke Kristofora Kolumba s ugraviranim tekstom na starom španjolskom "Ovdje počivaju kosti Kristofora Kolumba, prvog admirala i pronalazača Novog Svijeta".
Posmrtni ostaci oca i sina, kao i brata glasovitog pomorca, Diega Kolumba koji su iskopani u Santiponceu, nedaleko Seville, preneseni su na sveučilište u Granadi, gdje će se ispitivati kako bi se potvrdilo da truplo koje se čuva u katedrali u Sevilli doista pripada Kristoforu Kolumbu.
Nadam se da nisam sa ovim postom bio naporan ali to je najmanje što se može o Kolumbu pisati i reći.
Dakako treba posjetiti njegov spomenik kao i pogledati brod Santa Mariu u luci a u Pomorskom muzeju ,o kojemu sam već pisao više na https://dnevniksaputovanja.blogspot.hr/2017/08/pomorski-muzej-u-barceloni-maritime.html ,pogledati sve one izloške vezane uz vrijeme otkrića Novog svijeta i samoga Kolumba.
,A treba se i slikati što smo dakako odradili..
Slijedeće je na redu bio Aquarij u Barceloni,no malo smo promjenili planove i završili na tržnici La Bocheria te u Disney shopu,što će biti možda i presudno u pa možda i izbjegavanju terorističkog napada na La Rambli.No o tome ću poslije.
 je stup visok oko 60 metara na vrhu kojeg stoji pomorac prsta uper...){kind=link}